Zdravlje: Opasnost od mišje groznice

February 27, 2012 Comments Off
Zdravlje: Opasnost od mišje groznice

Posljednjih dana epidemiolozi upozoravaju na moguću epidemiju mišje groznice, no tvrde da nema mjesta panici. Prema riječima prof. Ilije Kuzmana iz Klinike “Fran Mihaljević”, na zagrebačkom je području dosad oboljelo 20 osoba, najviše je stanovnika podsljemenske zone, ali i izletnika, planinara i rekreativaca na Sljemenu, što je za bicikliste koji su redovito na brdu posebno značajno. Profesor Kuzman pojašnjava da bolest nije osobitno teška, te da je među ovih 20 oboljelih samo jedan slučaj bio teži i kod te je osobe provedena dijaliza. Smrtnost kod bolesti je 2%.
Bolest se u organizam unosi udišući. Prvi su simptomi slični gripi, a najčešće obolijevaju zdravi mladi ljudi, muškarci srednje dobi, te pušači jer stalno dodiruju usta i nos, objašnjava Vladimira Lesnikar iz Zavoda za javno zdravstvo. Evo i preventive: paziti na higijenu, prati ruke, zaštititi hranu i osobe pogotovo na područjima gdje dolazi do stvaranja prašine kontaminirane izlučevinama glodavaca, upozorava Lesnikar. Mišja groznica ne prenosi se s čovjeka na čovjeka.

Što je mišja groznica?

Mišja groznica ili hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom je virusna bolest koju uzrokuju različiti tipovi hantavirusa. Rezervoar virusa su mali glodavci (miševi, voluharice, štakori i sl.). Čovjek se inficira kada dođe u neposredan ili posredan kontakt s inficiranim glodavcima i njihovim izlučevinama (udisanjem prašine koja sadrži uzročnike, konzumacijom kontaminirane hrane i pića, preko rana na koži, preko sluznica na koje je virus prenesen zagađenim rukama). Infekcija u glodavaca ne uzrokuje bolest niti povećanu smrtnost. Virus je otporan na vanjske utjecaje, pa na površinama zagađenim izlučevinama glodavaca može zadržati svoju infektivnost i nekoliko dana. Bolest se javlja u gotovo svim dijelovima svijeta. U Hrvatskoj se ova bolest javlja svake godine, ali u pojedinim je godinama broj oboljelih veći i iznosi nekoliko stotina (1995, 2002). Veći broj oboljelih bilježi se u godinama kada su broj i gustoća glodavaca veći (topla i suha klima, obilje plodova kojima se glodavci hrane, nedostatak predatora i drugi manje poznati uvjeti koji pogoduju razmnožavanju glodavaca).

Koji su simptomi bolesti?

Težina bolesti i njen ishod, ovise o tipu virusa koji je uzrokovao infekciju. Virus koji je ove godine uzrokovao bolest kod ljudi koji su boravili na Zagrebačkoj gori uzročnik je blažih oblika bolesti s rijetkim smrtnim ishodom. Nisu rijetke niti infekcije bez jasnih simptoma i blagog tijeka posebice kod djece. Bolesnik nije izvor zaraze za druge ljude.
Najčešći simptomi u početku bolesti su nagla pojava vrućice (do 40°C), zimica, jaka glavobolja, smetnje mokrenja (u početku bolesti smanjeno mokrenje), bolovi u trbuhu i leđima, mučnina, smetnje vida, ponekad crvenilo lica i vrata, upala i crvenilo očiju i osip.
U kasnijem stadiju bolesti mogu je javiti snižen krvni tlak, povećana propusnost krvnih žila, akutno zatajenje bubrega, poremećaj elektrolita, akutni šok.
Do potpunog oporavka dolazi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.

Kako se zaštititi?

Prilikom boravka u prirodi čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca, ne ostavljati ostatke hrane kako ne bi privukli glodavce, već ih pravilno ukloniti na za to predviđena mjesta, ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora ili lokvica, jer se vjerojatno njima koriste i glodavci, ne sjediti i ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihove rupe, spriječiti ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte, a ako je potrebno provesti deratizaciju u zgradama i njihovoj neposrednoj blizini, uginule glodavce ne dirati golim rukama, prilikom čišćenja prostora u kojima su uočeni glodavci ili njihovi tragovi kao i objekata koji nisu korišteni duže vrijeme, dobro je koristiti zaštitne maske koje prekrivaju nos i usta i zaštitne gumene rukavice (ako je moguće, čišćenje obaviti vlažnom krpom kako bi se spriječilo podizanje prašine; nakon obavljenog posla dobro oprati ruke tekućom vodom i sapunom), očišćene površine i deratizirane prostore dobro je dezinficirati nekim od klornih preparata ili uobičajenim sredstvima za dezinfekciju.

Izvor: ZZJZ

Komentari su zaključani.